PREDAVANJA
raspored stručnog predavanja kroz dva dana festivala
SUBOTA | 5.4.2025
PREDAVANJE 1
Subota 5.4.2025 | 10:30
Predavač:
prof. dr. sc. Dubravka Škevin, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Tehnologija pulsirajućeg električnog polja (PEP) bazira se na primjeni kratkih električnih pulseva što vodi do elektropermeabilizacije stanične strukture. Iako je PEP netermalna inovativna tehnologija, njezina primjena mogla bi utjecati na kemijski sastav DMU. Jedan od ciljeva HRZZ projekta IP-2020-02-7553 bio je istražiti kako PEP kao predtretman miješenju utječe na iskorištenje proizvodnje, kemijski sastav DMU te aktivnost endogenih enzima ploda sorti rosulja, istarska bjelica, oblica i levantinka. Ulja su proizvedena na poluindustrijskoj uljari OLEUM 30 COMPACT (Enotecnica Pillan Oleum 30 Compact, Camisano, Italy). Tretman pulsirajućim električnim poljem (PEP) provodio se na uređaju HVG60/1 PEF (Impel d.o.o., Zagreb, Hrvatska). Jakost električnog polja varirala je od 1 do 8 kV/cm, a vrijeme tretmana od 18 do 102 sekunde (s). Oksidacijska stabilnost određena je diferencijalnom motridbenom kalorimetrijom (DSC). Fenoli i tokoferoli te aktivnost lipoksigenaze određeni su HPLC metodama.
Osnovni parametri kvalitete kod svih ulja i pri svim uvjetima tretiranja nisu bili takvi da bi ulja izbacili iz kategorije djevičansko maslinovo ulje ekstra. S obzirom na primijenjene parametre PEP-a kao predtretmana miješenju, povećalo se iskorištenje proizvodnje DMU kod sorti s niskim randmanom. Kontrolni uzorak DMU iz rosulje (ulje proizvedeno bez predtretmana PEP-om) imao je randman 5,71%, a predtretmanom je povećan za 39,93%. Kontrola iz istarske bjelice imala je randman 5,24%, koji je predtretmanom PEP-om povećan za 28,63%. Kontrolni uzorci DMU iz oblice i levantinke proizvedeni su uz iskorištenje od 11,19% odnosno 16,12%, a predtretmani PEP-om omogućili su povećanje za 3,93% odnosno 2,23%.
Predtretman PEP-om je, ovisno o primijenjenim parametrima, povećao i oksidacijsku stabilnost ulja. DMU iz istarske bjelice ima 44,03% dulji period indukcije (IP) i 40,43% manji peroksidni broj (PB) u odnosu na kontrolu. Ulje iz rosulje ima 11,38% veći IP i 27,42% niži PB, ulje iz levantinke 9,72% veći IP i 62,63% niži PB. Kod ulja iz oblice IP se povećao samo za 5,26%, a primijenjeni parametri PEP nisu smanjili PB.
Određeni parametri PEP-a omogućili su bolju preraspodjelu fenolnih spojeva u uljnu fazu u odnosu na kontrolni uzorak. Tako je, u odnosu na kontrolni uzorak, DMU iz istarske bjelice povećana koncentracija ukupnih fenola za 48,56%, DMU iz levantinke za 27,24%, DMU iz rosulje za 19,84% te DMU iz oblice za 17,46%. Primjena PEP-a smanjila je koncentraciju α-tokoferola u svim uzorcima DMU iz istarske bjelice. Povećanje od 8,40% zabilježeno je kod DMU iz oblice, 13,62% kod ulja iz levantinke te 20,34% kod rosulje.
Utjecaj uvođenja PEP-a u proizvodnju DMU na endogene enzime masline promatramo kroz aktivnost lipoksigenaze. U tijestu iz levantinke pokazalo se da svi tretmani PEP-om povećavaju aktivnost lipoksigenaze, a jakost električnog polja od 7 kV/cm kroz 30 s povećava njezinu aktivnost za čak 6,5 puta. Aktivnost ovog enzima može se povećati u tijestu oblice za 57,64%, u tijestu iz istarske bjelice za 25,27% i to samo pri 4,5 kV/cm kroz 18 s. Svi parametri PEP smanjili su aktivnost lipoksigenaze rosulje.
Pulsirajuće električno polje kao predtretman miješenju (2 kV/cm kroz 90 s) najviše je unaprijedilo iskorištenje proizvodnje i svojstva DMU iz istarske bjelice, a najmanji utjecaj pokazao se kod DMU iz sorte oblica. Generalno gledajući, uvođenje reaktora za pulsirajuće električno polje u liniju za proizvodnju DMU može povećati iskorištenje proizvodnje i unaprijediti oksidacijsku stabilnost i nutritivnu vrijednost ulja. Međutim, pokazalo se da najveći utjecaj na promatrane parametre ima sorta maslina, odnosno genetske karakteristike svake pojedine sorte, koje utječu na aktivnost endogenih enzima te time i na kemijski sastav DMU.
PREDAVANJE 2
Subota 5.4.2025 | 11:00
Predavač:
dr. sc. Karolina Brkić – Bubola i Iva Pastor, mag. nutr. clin., Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Održivo maslinarstvo ključno je za zaštitu okoliša i dugoročnu konkurentnost sektora, a iskorištavanje ostataka maslinarske proizvodnje igra važnu ulogu u tom procesu. Nusproizvodi, poput ostataka nakon rezidbe, komine maslina, koštica i otpadnih voda, mogu se valorizirati kroz kružne poslovne modele, čime se smanjuje otpad, poboljšava učinkovitost i stvara dodana vrijednost.
Institut za poljoprivredu i turizam sudjeluje u Erasmus+ projektu CIRCOLIVE, čiji je cilj jačanje kružnih poslovnih vještina u sektoru maslinovog ulja u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu i Hrvatskoj. Projekt traje 36 mjeseci, a provodi ga konzorcij 9 partnera iz različitih sektora. CIRCOLIVE se fokusira na razvoj transnacionalnih obrazovnih programa za stručnjake u maslinarskom sektoru kako bi omogućio prijelaz na kružnu ekonomiju.
Kroz projekt će se:
i) unaprijediti strukovno obrazovanje prilagodbom nastavnih planova prema potrebama tržišta;
ii) razviti vještine malih proizvođača za implementaciju kružnih modela i inovacija u maslinarskom sektoru;
iii) povezati obrazovne institucije, istraživače i poslovni sektor radi razmjene znanja i boljeg korištenja nusproizvoda iz maslinarskog sektora.
U ovom predavanju bit će predstavljen projekt i njegove aktivnosti, kao i najbolji primjeri praksi iz partnerskih zemalja koji mogu poslužiti kao model za održivi razvoj maslinarskog sektora.
PREDAVANJE 3
Subota 5.4.2025 | 14:00
Predavač:
prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Nove znanstvene spoznaje često su motivirane potrebom da se provjere i objasne postojeća iskustvena znanja, pa tako i ona o kulinarskom sljubljivanju hrane. Djevičanska maslinova ulja vrhunske kvalitete koncentrat su privlačnih mirisa i okusa, začin koji i najjednostavniju hranu u trenu čini dodatnim izvorom zadovoljstva. Ti privlačni mirisi često podsjećaju na mirise različitog voća, povrća, zelenila i cvijeća.
Prirodna okusna obilježja djevičanskih maslinovih ulja vrhunske kvalitete, gorčina i pikantnost, potječu od fenolnih tvari ploda masline. Već nekoliko desetljeća poznato je da te tvari imaju iznimno povoljan učinak na funkcioniranje našeg tijela.
Doživljaj onog što nazivamo aromom započinje kad malu količinu ulja unesemo u usta. U dodiru sa slinom, ulje stvara emulziju koja, u sprezi sa sastojcima sline, mijenja percepciju okusa i mirisa. Sve to postaje još složenije kada se, osim sline i ulja, u ustima nađe i druga hrana, na primjer komadić sira, skute, ribe, mesa ili tofua preliven djevičanskim maslinovim uljem.
Tijekom pripreme ili konzumiranja hrane, komponente iz različitih sastojaka nekog složenog jela međusobno reagiraju (npr. fenoli iz djevičanskog maslinovog ulja i bjelančevine iz hrane bogate bjelančevinama), stvarajući privremene ili trajne veze fizikalno-kemijske prirode. Takve interakcije obostrano utječu na njihovu strukturu, biološku funkcionalnost te nutritivna i senzorska svojstva.
U predavanju će biti prezentirano nekoliko primjera iz dosad objavljenih istraživanja različitih autora.
PREDAVANJE 4
Subota 5.4.2025 | 14:30
Predavač:
prof. dr. sc. Tea Bilušić, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu
Ekstra djevičansko maslinovo ulje najvažniji je izvor masti u mediteranskoj prehrani. Brojna znanstvena istraživanja usmjerena su na udio i sastav fenolnih spojeva u ulju, budući da ova skupina kemijskih tvari posjeduje raznovrsna i izražena biološka svojstva koja ekstra djevičansko maslinovo ulje svrstavaju u kategoriju prirodne funkcionalne hrane. U tom kontekstu, proizvodnja ovog visokokvalitetnog ulja predstavlja novi tržišni izazov za maslinare.
Poznato je da na udio i sastav fenolnih spojeva u ekstra djevičanskom maslinovom ulju utječe niz faktora, poput sorte maslina, agroklimatskih uvjeta, perioda i načina berbe te, u značajnoj mjeri, uvjeta prerade maslina. Ekstra djevičansko maslinovo ulje izdvaja se od drugih biljnih ulja ne samo visokim udjelom fenolnih spojeva, već i prisutnošću pojedinih fenola karakterističnih isključivo za maslinu, a ne za druge biljne vrste.
Do danas je identificirano preko 40 fenolnih spojeva u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, a neki su tek nedavno otkriveni (npr. oleomisional i oleokoronal), što potvrđuje da sastav fenola u maslinovom ulju još uvijek nije u potpunosti istražen. Suvremeni postupci prerade ekstra djevičanskog maslinovog ulja imaju za cilj maksimalno očuvati važne sastojke, posebice fenolne spojeve, kako bi se osigurala stabilnost ulja tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Koštica ploda masline važan je faktor koji utječe na sastav fenolnih spojeva u ulju. Međutim, dostupni znanstveni podaci o ovom pitanju prilično su kontroverzni, a u nekim aspektima i nedostatni – primjerice, ne postoje podaci o njezinu utjecaju na udio oleaceina i oleokantala u ulju.
Ovo istraživanje obuhvaća praćenje udjela i sastava fenolnih spojeva u ekstra djevičanskom maslinovom ulju proizvedenom sa i bez koštice tijekom razdoblja od šest mjeseci. Poseban naglasak stavljen je na udio oleaceina i oleokantala, budući da se upravo tim spojevima pripisuje širok spektar zdravstvenih dobrobiti, ali i značajan utjecaj na aromu ulja. Udio i sastav fenolnih spojeva u uljima sa i bez koštice koreliran je sa sastavom glavnih komponenti arome ulja tijekom skladištenja.
Ključne riječi: fenolni spojevi, oleacein, oleokantal, mediteranska prehrana, funkcionalna hrana, aroma
PREDAVANJE 5
Subota 5.4.2025 | 15:005
Ekstra djevičansko maslinovo ulje – hrana, superhrana ili lijek?
Predavač:
mr.sc. Srećko Gross, Zagrebački maslinarski institut
Maslina i njezino ulje prate čovječanstvo tisućama godina, ne samo kao hrana, već i kao lijek. Još je Hipokrat, prije više od dva tisućljeća, govorio o ljekovitosti kvalitetnog maslinovog ulja. Rimljani su kasnije razvili sustav koji je razlikovao desetak kategorija kvalitete ulja, dok danas u Europskoj uniji postoji devet definiranih kategorija.
Maslinovo ulje, dobiveno cijeđenjem ploda masline, sadrži spojeve koji imaju snažno blagotvorno djelovanje na ljudski organizam:
- Višestruko nezasićene masne kiseline – povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav, imaju protuupalna svojstva i mogu doprinijeti prevenciji raka. Najzastupljenija je oleinska kiselina (mononezasićena), dok su linolna i linolenska kiselina polinezasićene masne kiseline koje također igraju važnu ulogu u zdravlju organizma.
- Polifenoli – snažni antioksidansi koji doprinose očuvanju zdravlja. Ovi prirodni spojevi prisutni su u mnogim biljkama, uključujući maslinu, ali su u kvalitetno pripremljenom ekstraktu lista masline prisutni u još većim koncentracijama, čime im se dodatno pojačava djelovanje.
- Vitamini topljivi u mastima (A, E i D) – nalaze se u visokokvalitetnim ekstra djevičanskim maslinovim uljima. Oni su ključni za normalno funkcioniranje brojnih organa i tjelesnih sustava, uključujući:
- – Vid, kožu i probavni sustav
– Pluća, kosti, zube i krv
– Imunosni sustav, rast i razvoj organizma
– Plodnost i zdrav razvoj fetusa
– Normalan rast kose
Jedan od glavnih ciljeva Zagrebačkog maslinarskog instituta jest podržati maslinare u proizvodnji i plasiranju visokokvalitetnog maslinovog ulja na tržište. Kroz manifestacije poput Festivala maslina, radionice i predavanja, Institut educira građane o razlikama među uljima, njihovim svojstvima te prepoznavanju vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.
Nedjelja 6.4.2025
PREDAVANJE 6
Nedjelja 6.4.2025 | 10:30
Moja praktična iskustva u maslinarstvu!
Predavač:
dr. Ivica Vlatković, Udruga maslinara Zadarske županije
c) folijarna – početak svibnja
4. Viseći – (Pendolino)
FOLIJARNA – termini ovise o fenofazama
određuju intenzitet orošavanja – zalijevanja
Intervencije na pragu štetnosti
d) prerada
PREDAVANJE 7
Nedjelja 6.4.2025 | 11:00
Zbog čega su u berbi 2024. godine bili mali randmani?
Predavač:
Edi Družetić, dipl.ing. agr., Terra Eno Olea, Vodnjan
Urod maslina u čitavoj zemlji tijekom 2024. godine bio je iznimno dobar. Uz to, izostao je napad maslinove muhe, što je dodatno doprinijelo zadovoljstvu maslinara od sjevera do juga. No, unatoč tim pozitivnim faktorima, glavna tema razgovora u uljarama bila je neočekivano nizak randman ulja.
Ubrzo se uočilo da ova pojava nije ograničena samo na naše područje – slični rezultati zabilježeni su i u Sloveniji te gotovo cijeloj Italiji, s izuzetkom krajnjeg juga.
U početku su se niski randmani pokušavali objasniti preranom berbom, obilnim urodom ili nekim drugim čimbenicima. No, detaljnijom analizom utvrđeno je da su glavni uzroci klimatski uvjeti koji su značajno usporili aktivnost masline u fazi intenzivne sinteze ulja.
Izmijenjeni pristup rezidbi također može igrati određenu ulogu – maslinari sve češće ostavljaju više rodnih grana, što rezultira gušćim krošnjama i većim brojem plodova, ali i drugačijom raspodjelom hranjivih tvari.
Klimatske promjene bile su ključni faktor ovog fenomena.
Kolovoz 2024. bio je izrazito vruć, s brojnim danima u kojima su temperature prelazile 35°C. Takvo stanje nastavilo se i početkom rujna, a tek su rujanske kiše prekinule sušni period i omogućile nastavak vegetacije. Suša je dodatno usporavala fiziološke procese u maslinama, no glavni problem bile su visoke temperature.
Prema znanstvenim podacima, temperature iznad 35°C usporavaju sintezu šećera (koji su početni spojevi u stvaranju ulja) za oko 30%, a u kombinaciji sa sušom taj pad može dosegnuti i više od 50%.
Maslina, kao i većina biljaka, prilagođava svoj metabolizam vanjskim uvjetima.
Kada su jutarnje temperature visoke, maslina usmjerava energiju na zaštitu od toplinskog stresa, smanjujući sintezu ulja. U normalnim uvjetima, najintenzivnija sinteza ulja događa se tijekom kolovoza, smanjujući se tijekom rujna i listopada. Ako je taj kritični period narušen visokim temperaturama, maslina ne stigne nakupiti dovoljnu količinu ulja, što dovodi do niskog randmana.
U 2024. godini, upravo tih 30-ak dana kada se stvara većina ulja, metabolički procesi bili su usporeni za više od 50%, što kasnije nije bilo moguće nadoknaditi.
Iako su uvjeti za rast plodova prije ljeta bili povoljni, obilne kiše u listopadu dodatno su utjecale na krajnji rezultat. Umjesto da se plodovi pune uljem, oni su apsorbirali vodu, što je dodatno smanjilo randman.
Zaključak: Niski randmani maslina u 2024. godini rezultat su kombinacije klimatskih čimbenika – ekstremnih temperatura u kolovozu i rujnu, sušnog razdoblja te obilnih kiša u listopadu. Ovaj primjer pokazuje kako su klimatske promjene izravno utjecale na kvalitetu i količinu maslinovog ulja, što će u budućnosti zahtijevati prilagodbu uzgojnih tehnika i strategija berbe.
PREDAVANJE 8
Nedjelja 6.4.2025 | 11:30
Predavač:
prof. dr. sc. Đani Benči, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
U radu su izneseni rezultati genetičke identifikacije 300-tinjak uzoraka prikupljenih s izdvojenih stabala maslina od krajnjeg juga do krajnjeg sjevera Mediteranske Hrvatske. Nad istim je uzorcima izvršena izolacija DNA u genetičkom laboratoriju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a potom su izvršene genetičke analize metodom konsenzualnih markera. Prikupljanje uzoraka trajalo je u periodu od 20-ak godina i povezano je sa stručnim predavanjima za maslinare RH u vidu suradnje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s udrugama i zadrugama maslinara kao i suradnje s gradovima, općinama i županijama Mediteranske Hrvatske.
Svako je predavanje (oko 300-tinjak) završilo u najstarijim maslinicima gdje se s izdvojenih stabala uzimalo uzorke za genetičku identifikaciju, a ista su stabla snimljena GPS tehnikom s obzirom na njihovu lokaciju. Rezultati genetičke analize dali su konkretan odgovor za svako stablo na pitanja: je li to neka od već poznatih sorata? Ako je, gdje se i pod kojim imenom/ima još javlja? Je li stablo novootkriveni genotip, i ako je, da li se i on javlja još negdje? Potom su podatci dodatno uspoređeni s javno dostupnim SSR profilima u bazi genetskih profila masline Olea Database (OleaDB), Worldwide Olive Germplasm Banks of Córdoba (WOGBC) i Worldwide Olive Germplasm Banks of Marrakech (WOGBM). Navedene baze sadrže profile svih važnih svjetskih i lokalnih sorata. Usporedbom SSR profila s navedenim bazama utvrđeno je koja stabla pripadaju već poznatim i evidentiranim sortama maslina u svijetu, a koja su jedinstvena za samo područje Mediteranske Hrvatske. Za svaku je istraživanu sortu utvrđena i pojašnjena homonimija i sinonimija u području Mediteranske Hrvatske.
PREDAVANJE 9
Nedjelja 6.4.2025 | 14:00
Rezidba masline: s naglaskom na principe i pravila rezidbe
Predavači:
doc. dr. sc. Šime Marcelić i Stjepan Dević mag.ing. agr., Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru
Maslina, kao i ostale voćne vrste, zahtijeva redovitu i pravodobnu rezidbu. Rezidba predstavlja jedan od glavnih agrotehničkih zahvata kojim se postiže ravnoteža u rastu i rodnosti. Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika, brža zamjena izrođenog dijela i kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi rezidbe, na terenu se susreće niz loših primjera rezidbe, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz neprovođenje drugih agrotehničkih zahvata, dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline, što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnošću.
Stoga je cilj ovog predavanja proći kroz osnovne principe i ciljeve same rezidbe, među kojima se izdvaja izolacija vrha. Ona čini jednu od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik. Na nekoliko primjera rezidbe ukazat će se na neprimjerenu rezidbu, među kojima su najčešće: prekomjerni broj primarnih grana, velika količina drva u odnosu na lisnu masu i duge ogoljele grane itd. Zaključno, predavanje će biti usmjereno na druge fokuse od običajnih, npr. rast grana, a ne koje su grane rodne i nerodne grane, što bi rezidbu trebalo učiniti jednostavnijom i efikasnijom u provedbi.
Ključne riječi: rezidba masline i rast grana
PREDAVANJE 10
Nedjelja 6.4.2025 | 14:30
Osvrt maslinara i uljara na maslinarsku sezonu 2024. u Istri
Predavač:
Marijan Marjanović, Stancija San Antonio
Na Stanciji San Antonio u punom je rodu 7000 stabala maslina na 27 hektara. Proizvodi se pod ekološkim uvjetima i s ekološkim certifikatom. Sve su masline pod sistemom navodnjavanja kap po kap. Akcent proizvodnje je na autohtonim sortama kao što su istarska bjelica, buža ženska vodnjanska, buža puntoža, karbonaca. U vlastitoj uljari moguća je prerada od čak četiri tone maslina na sat. Proizvode se monosortna ulja i blend od više sorti. Ulja iz ove uljare osvojila su mnogobrojne nagrade na svjetskim ocjenjivanjima.
Na Stručnom skupu će maslinar i uljar Marijan Marjanović iznijeti svoja zapažanja o prošloj maslinarskoj sezoni i dati preporuke i savjete kako izbjeći moguće greške u budućnosti. Komentirat će i obraditi ove teme:
– Utjecaj specifične sezone (klima, temperatura, padaline) na količinu maslina i količinu ulja u plodu.
– Bi li navodnjavanje maslinika pridonijelo većem randmanu ulja?
– Ovisnost rezultata (randman i kvaliteta ulja) o ranoj ili kasnoj berbi maslina.
– Kako objasniti da su neki maslinari imali viši randman za preradu početkom 10. mjeseca, od onih koji su prerađivali krajem 10. mjeseca?
– Postoje li razlike u randmanima među različitim sortama maslina u istim vremenskim i klimatskim uvjetima?
– Može li se povećati randman promjenom uvjeta rada u uljari (temperatura, vrijeme)?
– Kako da maslinari od svojih maslina, u koje su uložili silan trud, izvuku maksimum bez obzira na vremenske neprilike?
– Postoje li strana iskustva u ovakvim situacijama (primjeri Španjolske i Grčke)? Kako bi mi mogli koristiti njihovo iskustvo i izbjeći neke greške?
– Kako da u ovim izazovnim vremenima (klimatske promjene, oscilacija temperature, nedostatak padalina u ključnom periodu za nastajanje ulja u plodu) na neki način osiguramo randmane koji će nam garantirati opstanak?
PREDAVANJE 11
Nedjelja 6.4.2025 | 15:00
AgrologiQ – Lider u preciznoj poljoprivredi
Predavač:
Tomislav Skupnjak, dipl. ing., Technologic Industry d.o.o., 10430 Samobor
Bit će prikazan kratak pregled autonomnog sustava AgrologiQ kao lidera u preciznoj poljoprivredi:
Integracija autonomnih dronova, IoT senzora i AI analize podataka:
Misija sustava AgrologiQ je povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i maksimiziranje prinosa.
AgrologiQ pametni sustav – Budućnost automatizirane poljoprivrede:
– IoT senzori i softver za praćenje: Prikupljanje podataka o tlu i klimi u stvarnom vremenu.
– AI analiza podataka: Donošenje pametnih odluka o uzgoju.
– Autonomni dronovi i stanica za punjenje: Potpuno automatizirano nadzor polja.
Kako AgrologiQ dronovi prate i analiziraju zdravlje usjeva:
– Autonomni letovi dronova koji nadziru polja.
– Multispektralne kamere za otkrivanje stresa biljaka, bolesti i nedostatka hranjivih tvari.
– AI analiza podataka u kombinaciji sa senzorima u tlu.
– Rana detekcija problema prije nego što budu vidljivi golim okom.
Daljinsko upravljanje autonomnim dronovima i AgrologiQ sustavom:
– Bez potrebe za ručnim upravljanjem – potpuna automatizacija.
– Dronovi sami polijeću, skeniraju polja, prikupljaju podatke i vraćaju se u stanicu.
– Stanica za automatsko punjenje i prijenos podataka.
– Smanjenje troškova rada i povećanje preciznosti.
Dron vs. Satelit – Što je bolje za preciznu poljoprivredu?
– Dronovi pružaju veću rezoluciju i trenutne podatke.
– Sateliti imaju nižu rezoluciju, ovise o vremenskim uvjetima i fiksnim rasporedima snimanja.
– Usporedba učinkovitosti, troškova i preciznosti u poljoprivredi.
Podaci prikupljeni AgrologiQ sustavom i njihov utjecaj na zdravlje bilja
– Multispektralno snimanje za rano otkrivanje problema.
– Termalne kamere za optimizaciju navodnjavanja.
– Analiza tla i stanja biljaka za precizno upravljanje usjevima.
– Kako poljoprivrednici koriste podatke dronova za ciljane akcije.
Kako poljoprivrednici koriste podatke dronova za donošenje boljih odluka?
– Pametne preporuke za navodnjavanje, gnojidbu i zaštitu usjeva.
– Ciljane intervencije umjesto tretiranja cijelog polja.
– Predviđanje prinosa i optimizacija berbe.